Europski dani arheologije u Istri povezali su struku, baštinu i javnost. Naime, brojni stručnjaci iz područja arheologije i kulture, turistički vodiči, studenti te ljubitelji kulturne baštine okupili su se oko manifestacije koja se diljem Europe obilježava s ciljem približavanja arheološke baštine široj javnosti.
Hrvatska se ovoj inicijativi pridružila 2021. godine, a Arheološki muzej Istre od samih je početaka jedan od organizatora i aktivan sudionik programa. Ovogodišnji program, organiziran u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli i uz potporu Grada Vodnjana – Dignano održavao se od 12. do 14. lipnja.
Zanimljiv i raznolik program
Program je započeo predavanjem „Kako približiti baštinu publici: primjeri dobre prakse u kulturi“, koje je održao Luka Škabić, univ. spec. rel. publ. Kroz primjere iz prakse predstavljeni su suvremeni modeli komunikacije kulturne baštine, a otvorena je i rasprava o ulozi odnosa s javnošću i digitalnih platformi u jačanju vidljivosti kulturnih sadržaja, produženju turističke sezone te boljoj koordinaciji kulturnih programa.
„Kulturna baština svoju punu vrijednost ostvaruje tek onda kada je ljudi prepoznaju, dožive i učine dijelom vlastitog identiteta. Upravo su ljudi njezina najveća vrijednost jer bez njihove uključenosti baština lako postaje pasivna. Pravi networking među institucijama, lokalnom zajednicom, turističkim sektorom i medijima jedan je od ključnih preduvjeta za kvalitetnu promociju i dugoročnu održivost kulturne baštine“, istaknuo je Luka Škabić.
Drugi dio programa održan je na arheološkom lokalitetu Barbariga pod nazivom „Put rimskog ulja: Barbariga od kopna do podmorja“. Sudionici su uz stručno vodstvo izv. prof. dr. sc. Davora Bulića upoznali ostatke antičke uljare i njezinu važnu ulogu u gospodarskom životu rimskodobne Istre.
Vrijedna uljara
Radi se o ostacima jednog od najvećih kompleksa za preradu maslina u doba Rimskog Carstva. Uljara Barbariga imala je 12 preša i prostirala se na površini od oko 3.000 četvornih metara.
S desetak djelomično sačuvanih tijeskova, rimska uljara u Barbarigi se svrstava u krug rimskih uljara s najvećim proizvodnim mogućnostima u europskom dijelu Rimskog Carstva.
„Poznato je svega nekoliko rimskih uljara ovakvih ili nešto većih proizvodnih mogućnosti koje se nalaze na području današnje Libije, Tunisa i Alžira. Nalazište se koristilo od početka 1. do kraja 6. st. uz višestruke graditeljske i funkcionalne intervencije tijekom tog razdoblja. Danas se uokolo rimske uljare nalazi maslinik od 8.000 stabala maslina i svjedoči o svojevrsnom kontinuitetu proizvodnje ove cijenjene tekućine“, rekao nam je dr. Bulić.
Istarsko maslinovo ulje cjenjeno od pamtivijeka
Rimska aristokracija od početka 1. st. počinje s velikim investicijama u svoja ruralna imanja na području Istre. Poznate su brojne rimske vile s postrojenjima za proizvodnju maslinova ulja i vina u Istri, no uljara u Barbarigi ističe se svojom veličinom i proizvodnim mogućnostima.
Sudeći prema sačuvanim zapisima Plinija Starijeg, rimskog pisca iz 1. st., maslinovo ulje s područja istarskog poluotoka bilo je vrlo cijenjeno u njegovo doba, slično kao i danas. Arheološki podaci ukazuju da je proizvodnja maslinovog ulja rimske Istre bila najznačajniji gospodarski proizvod koji se u amforama proizvedenim u Fažani i Loronu kraj Poreča izvozilo na šire tržište Carstva izvan regionalnih okvira.
Istraživanja od 2023. godine vrše Odsjek za arheologiju Sveučilišta Jurja Dobrile i Sveučilište Brown iz SAD-a, uz financijsku potporu Grada Vodnjana, Hrvatske zaklade za znanost i Sveučilište Brown.
Ove godine nalazište je donijelo još veliko otkriće, peći za proizvodnju amfora. U njih se pohranjivalo maslinovo ulje i preko Jadrana slalo na udaljena tržišta. Ondje su i ostaci pristaništa koji dokazuju da su se ulja u amforama morskim putem otpremala prema Akvileji pa duž sjeverne Italije dalje.
Život je ondje trajao relativno dugo, kroz čitavu antiku, vide se tragovi života i kroz kasnu antiku, čak i u ranom srednjevjekovnom razdoblju.
Podvodno nalazište
Dr. sc. Ida Koncani Uhač u sklopu Europskih dana arheologije vodila je snorkeling obilazak podvodnog arheološkog nalazišta ostataka antičke luke koja je pripadala kopnenom lokalitetu, odnosno uljari.
„Podvodna arheološka nalazišta predstavljaju iznimno vrijedan, ali često nedovoljno poznat dio naše kulturne baštine. Kroz ovakve programe posjetiteljima omogućujemo neposredan susret s baštinom te bolje razumijevanje važnosti njezina istraživanja, zaštite i očuvanja“, istaknula je dr. sc. Ida Koncani Uhač i dodala da se iz prve ruke, podmorskim obilaskom mogu vidjeti ostaci monumentalnog mola na kojem su pristajali brodovi radi ukrcaja lokalnih amfora s maslinovim uljem.
Velik interes sudionika još je jednom potvrdio važnost programa koji omogućuju izravan susret s baštinom te potiču razumijevanje njezine vrijednosti. Organizatore posebno veseli činjenica da su se aktivnostima odazvali arheolozi, turistički vodiči, predstavnici kulturnog sektora, studenti i brojni građani, čime je ostvaren jedan od temeljnih ciljeva Europskih dana arheologije, povezivanje struke i javnosti.
„Arheološki muzej Istre nastavit će razvijati programe kojima arheologiju približava različitim skupinama posjetitelja te, u suradnji s partnerima, promicati važnost istraživanja, zaštite i interpretacije kulturne baštine. Zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i iskazanom interesu, Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na uspješnom partnerstvu te Gradu Vodnjanu – Dignano na podršci u realizaciji programa“, poručili su iz Muzeja.
